Arena je jedino mjesto kod nas gdje se može normalno fotkati sport pa sam zato sa zadovoljstvom otišao na prijateljsku košarkašku utakmicu između Hrvatske i Litve.

Naravno oduševljenje splasne već na prilazu onom prekrasnom rotoru i pokušaju prikradanju Areni. Ne znam zašto sam mislio da moja uobičajena ruta preko Klare traje duže od stani-kreni oko rotora pa sam se ovaj put gadno zajebo. I onda sam se dodatno htio napraviti pametan pa sam izašao iz kolone koja se odmah odvaja za Arenu i produžio dalje da lijevo skrenem na kvart. Ali i tamo je bilo dosta takvih mudraca poput mene pa sam se svejedno načekao. I kad sam konačno došao na metar do onog šodranog parkinga s južne strane skužio sam da nemrem skrenut lijevo nego ravno do onog malog rotora pa se vratit. I naravno opet sam zapeo da bi uopće ušao u taj rotor i kad sam ušao sam se skoro zabio u murjaka koji je stajao usred rotora i puštao jednu stranu. Zgodna situacija kad se ne nadaš da ćeš usred kružnog toga vidjeti čovjeka. I dođem konačno do onog šodra po kojem je vožnja kao po snijegu, auto samo ide na sve strane. Koliko sam skužio taj dio nije od Arene što znači da vjerojatno nikada neće biti asfaltiran. Jeee. Izlazak standardan masakr.

Mental note – uvijek idi na Klaru i izađi 5 minuta ranije.

No vratimo se na ljepše stvari. Arena ugodno popunjena, svjetlo stvarno zadovoljavajuće štoviše toliko zadovoljavajuće da se sa mojim omiljenim dvoranskim objektivom pri f/2 i ISO 800 može izvući 1/1000s. Postavljeno je dovoljno stolaca i stolova da su se svi fotografi mogli sjesti i odmah do koša što je za svaku pohvalu. Iz te pozicije sam malo pokušavao loviti sa 135mm ali sam onda ipak prešao na 17-40 da bi se nakon prve četvrtine prebacio na svoju uobičajenu ćošak poziciju i do kraja sve fotkao sa 135icom.

Atmosfera možda nije bila najnavijačkija na svijetu osim možda zadnjim 35 sekundi utakmice, ali kako je ovo ipak samo prijateljska pripremna utakmica za nadolazeće svjetsko prvenstvo u Španjolskoj možda nije ni čudno.

Na kraju više nego lijepa pobjeda 94:80. Litva je jaka, pobjeda je slatka, ali samo se nadam da to neće biti okidač za onom našom kretenskom euforijom koja se provlači kroz sve sportove i da u svjetsko prvenstvo neće ući misleći lako ćemo.